Buduće majke su u nedoumici kod pitanja prehrane. Slušajući savjete liječnika i prijatelja te čitajući na društvenim medijima dolaze do različitih informacija.
Trudnoća je vrlo osjetljivo razdoblje u životu žene. Tijelo prolazi kroz tjelesne i hormonalne promjene. U želji da svojoj djeci osiguraju potrebne nutrijente za pravilan rast i razvoj, buduće majke se mjesecima prije rođenja djeteta informiraju o potrebnim nutrijentima. Tako dolaze do dodatnih mnogih nedoumica, dodatnih pitanja i zabluda oko prehrane. U nastavku donosimo odgovore na najčešća pitanja.
Koliko u trudnoći trebam jesti? Trebam li “jesti za dvoje”?
Da bi se osiguralo dovoljno energije za normalan rast fetusa, tijekom trudnoće je potrebno unijeti dodatnih 55000 kilokalorija (kcal). Preračunato po danima, trudnice bi u 2. i 3. tromjesečju trebale dnevno uzimati 300 kilokalorija više nego prije začeća.
U prvom tromjesečju nema potrebe za dodatnim unosom kilokalorija, osim u iznimnim slučajevima – kod trudnica koje su u trudnoću ušle s osiromašenim energetskim rezervama. Kod ovih trudnica se preporučuje dodatni unos od 300 kcal svakodnevno tijekom cijele trudnoće.
300 kilokalorija u praksi znači oko dvije i pol šalice mlijeka, 100 g sladoleda ili jedno pecivo sa sirom.
“Jesti za dvoje”, ili udvostručiti količinu kilokalorija koja se inače konzumira nije preporučljivo. Ovo bi moglo dovesti do gomilanja prekomjernih kilograma. Dodatnih 300 kilokalorija je sasvim dovoljno kako bi se osigurala energija neophodna za zdravu trudnoću.
Da li izbjegavati konzumiranje potencijalnih elergentnih namirnica tijekom trudnoće?
Dosta znanstvenih studija podupire isključivanje pojedinih namirnica tijekom trudnoće u svrhu prevencija atopijskih bolesti. Te namirnice uključuju kravlje mlijeko i jaja.
Čak su i smjernice Američke pedijatrijske agencije (AAP) savjetovale dojiljama koje su rodile djecu visokog rizika za razvoj alergija, da izbjegavaju kikiriki i orašaste plodove, a razmotre isključivanje jaja, kravljeg mlijeka i ribe iz prehrane tijekom razdoblja dojenja. 
Razlog ovih savjetovanja su prehrambeni alergeni koji se mogu detektirati u majčinom mlijeku, a to se posebno odnosi na proteine kikirikija, kravljeg mlijeka i jaja.
Neke studije pokazale su blagotvoran učinak isključivanja namirnica poput jaja, mlijeka i ribe tijekom dojenja, dok druge studije nisu otkrile nikakvu vezu između takve majčine eliminacijske dijete i razvoja atopijskih bolesti u dojenčadi.
Stav krovnih organizacija za pedijatrijsku prehranu je da nema dokaza da posebna dijeta tijekom trudnoće i dojenja utječe na alergiju djece, ali treba uzeti u obzir i izolirane studije koje povezuju određene prehrambene uzorke s većom učestalošću alergija.
Tako je jedna nizozemska studija provedena na 4000 trudnica otkrila da djeca čije su majke u trudnoći svakodnevno jele kikiriki, orahe ili lješnjake imala 50 % veći rizik za razvoj astme. Ista studija je pokazala da je češća konzumacija voća u trudnoći smanjila rizik za astmu kod djece.
Jedna studija objavljena prije nekoliko godina u časopisu Torax je pokazala da mediteranska prehrana majki štiti djecu od atopije. Pri tome se prehrana odnosila na unos povrća više od 8 puta tjedno, ribe 2 do 3 puta tjedno te mahunarki barem jednom tjedno. Ova prehrana kod majki se pokazala učinkovita u ublažavanju teškog disanja i simptoma atopije kod djece.
U korist konzumiranja ribe tijekom trudnoće je pisalo više recentnih studija, a s pozitivnim učinkom na zaštitu djece kod atopije.
Da li je pijenje kave dozvoljeno u trudnoći?
Da su male količine kofeina bezopasne za trudnice se suglasila većina stručnjaka. Pod malim količinama se misli na jednu do dvije šalice kave dnevno.
Stav oko konzumiranja veće količine kave je kontraverzan kod stručnjaka.
Neke znanstevne studije su ukazale da visok unos kofeina, pri tom se misli na više od 3 šalice kave dnevno, može povećati opasnost od pobačaja ili rađanja novorođenčadi niske porođajne mase. Dovoljno dokaza za krivnju kofeina za probleme u trudnoći zapravo i nema.
U nedostatku konkretnih spoznaja za trudnice je ipak najsigurnija umjerenost u konzumaciji kave i drugih izvora kofeina.
Da li izbjegavati umjetne zaslađivače tijekom trudnoće?
Tijekom trudnoće, umjetni zaslađivači nisu u potpunosti zabranjeni, ali ako nema neke značajne potrebe za njima, bolje ih je tijekom trudnoće ne koristiti.
Postoji cijeli niz zaslađivača, od kojih su neki potpuno sigurni, a neke treba ograničiti ili potpuno izbaciti tijekom trudnoće.
Zaslađivači čiji unos treba ograničiti tijekom trudnoće su: saharin, ciklamat i acesulfam – K.
Korištenje umjetnog zaslađivača aspartama bi trebalo totalno izbjegavati tijekom trudnoće.
Da li je žudnja za određenom hranom normalna tijekom trudnoće?
Žudnja ili iznenadna želja za određenom hranom tijekom trudnoće, za koju ne postoji opće prihvaćeno objašnjenje, je sasvim normalna. Žudnja se javlja kod gotovo dvije trećine svih trudnica.
Pojavi li vam se iznenadna želja za određenom hranom slobodno posegnite za njom. Ako je ova želja konstantna te onemogućava da unesete i ostale bitne nutrijente, potrebno je razmisliti o uravnoteženosti hrane u svakodnevnom jelovniku.
Tijekom trudnoće je moguće da vam se i okus određene hrane promijeni. Također je moguće i da ne preferirate hranu koju ste obožavali prije trudnoće.
Neke žene imaju snažnu potrebu za unos nejestivih tvari poput gline, krede, zemlje, pijeska, pepela ili papira. Ovakvo stanje nazivamo pika, a može biti odraz nutritivnog deficita poput nedostatka željeza ili cinka.
Konzumiranje ovih tvari može biti opasno za vas ili vaše dijete pa je preporučljivo u ovakvim situacijama savjetovati se s nadležnim liječnikom.
Imate li i nekih drugih problema, na primjer s unosom neuravnoteženih obroka ili prirastom na tjelesnoj masi, također se savjetujte s liječnikom ili nutricionistom.
Da li je tijekom trudova dozvoljeno jesti i piti?
Po ovom pitanju su mišljenja različita. Neki liječnici zabranjuju da trudnice jedu i piju tijekom trudova, a drugi ne. Razlog zabrane unosa hrane i tekućina je eventulna potreba za općom anestezijom. 
Naime, u slučaju poroda kiruškim putem koristi se opća anestezija koja može dovesti do povraćanja i inhaliranja sadržaja želuca u pluća, a to može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Liječnici koji odobravaju unos laganih obroka i pijenje tekućine tijekom trudova, smatraju da je mala vjerojatnost nužnosti opće anestezije kod poroda. Na ovaj način se osigurava dobra hidracija trudnice i sprječava pojava umora.
Ne bi bilo dobro da u aktivan dio poroda uđete punog želuca jer će i porod u tom slučaju biti teži.
Kako nadoknaditi unos omega-3 masnih kiselina?
Količina omega-3 masnih kiselina je često nedovoljna unosom namirnica.
Ako niste u mogućnosti jesti dovoljno ribe, dodajte u svoju prehranu orašaste plodove, sjemenke lana i njihovo ulje te ulje soje i repice koji su dobri izvori esencijalne alfa linolenske kiseline (ALA).
Iako ljudski organizam ima sposobnost pretvorbe ALA u DHA i EPA koje su nužne za pravilan razvoj mozga i živčanog tkiva fetusa, ova pretvorba može biti ograničena i nezadovoljavajuća za potrebe organizma.
Preporuka je da ukoliko ne jedete dovoljno ribe, posegnete za ribljim uljem, plodovima mora te dodacima prehrani koje sadrže kvalitetne, visko pročišćene omega-3 masne kiseline.
Konzumiranje ribljeg ulja ili dodataka prehrani s DHA masnom kiselinom tijekom trudnoće štiti od neželjenih posljedica preniskog željeza kod djece.
Nedavna istraživanja su pokazala vezu između niske razine omega-3 masnih kiselina s prijevremenim porodom.
Što je sa anemijom i željezom u krvi kod trudnoće?
Tijekom trudnoće se potrebe za željezom u krvi povećavaju.
Žene koje u trudnoću uđu s dovoljnim zalihama željeza u krvi mogu bez problema održavati status željeza normalnom prehranom. Dovoljno je da unose adekvatne količine hrane bogate željezom poput crvenog mesa, mesa peradi, ribe, jaja, cjelovitih žitarica, graha te organizmu osiguraju dovoljno vitamina C.
Ukoliko žena uđe u trudnoću sa niskim zalihama željeza te joj je prehrana siromašna željezom i vitaminom C, dodaci prehrani postaju neophodni.
Da li kod trudnoće treba smanjiti unos soli u organizam? Ima li unos soli veze s visokim krvnim tlakom u trudnoći?
U trudnoći se ne bio smio ograničiti unos soli u organizam. Smanjenje unosa soli može biti opasno te može biti povezano s nedovoljnim rastom fetusa te porodom s djetetom niske porođajne mase.
Smanjenje unosa soli također ne utječe na smanjenje povećanog krvnog tlaka koji se javlja u trudnoći. Zapravo smanjen unos soli može i potaknuti probleme s krvnim tlakom.
Nekim trudnicama bi se mogla povećati želja za slanijim jelima, ali s unosom soli ne bi trebalo ni pretjerivati.
Žene koje su prije trudnoće imale problema s visokim krvnim tlakom te su ga kontrolirale smanjenim unosom soli, u trudnoći se trebaju pridržavati prehrane koja je manje restriktivna na unos soli. Svakako bi trebale redovito kontrolirati krvni tlak.
Što je s unosom plave ribe s obzirom na upozorenja da često sadrži opasnu živu?
Neke vrste plave ribe su zagađenjem postale jako opasne zbog žive koja može biti u njima. Živa može imati negativan uticaj na živčani sustav djeteta tijekom trudnoće i dojenja te se nikako ne preporučuje bilo kakav potencijalni izvor koji bi je mogao sadržavati.
Živa je teški metal prirodno prisutan u okolišu, a glavni izvori uključuju izgaranje fosilnih goriva te bacanje pepela u komunalne vode. Živa se javlja u nekoliko oblika, od kojih je najopasnija metil-živa. U morima, jezerima i rijekama živa se pretvara u metil-živu koja dospijeva u ribu, posebno u velike predatore. Riba i proizvodi od ribe su glavni, ako ne i jedini, izvor metil-žive prisutne u ljudskom tijelu.
FDA, glavna američka organizacija za hranu i lijekove, 2017. godine objavila je dugo očekivane konkretne smjernice za siguran unos ribe u trudnoći. Novost u američkim smjernicama jest podjela ribe u tri kategorije: najbolji izbor, dobar izbor i vrste koje valja izbjegavati u trudnoći. Na popisu ribe i morskih plodova koji su sigurni i najbolji izbor za trudnice i dojilje nalaze se: srdele, inćuni, oslić, pastrva i škampi. Ove vrste riba i morskih plodova možemo naći i u našem moru i rijekama, a trudnicama i dojiljama se preporučuje da ih konzumiraju u količini od 2 do 3 obroka tjedno. Jedan obrok odgovara količini ribe od otprilike 120 grama.
Da li je točna informacija da za trudnice nije preporučeno da konzumiraju svježi sir?
Nepasterizirano mlijeko i proizvodi od istog, uključujući meke, pljesnive, ali i tvrde sireve, preporučuje se u potpunosti isključiti iz prehrane za vrijeme trudnoće jer postoji mogućnost od kontaminacije cijelog niza patogenih bakterija uključujući Listeriu, Salmonellu, E. coli te Campylobacter.
Domaći svježi sir, koji nalazimo na tržnici, nažalost može spadati u spomenutu kategoriju. Suprotno tome, svježi sir kupljen u supermarketu radi se od pasteriziranog mlijeka te je u potpunosti siguran za konzumaciju. Kako bi izbjegli potencijalne nedoumice oko izbora svježeg sira, ali i drugih namirnica, važno je dobro proučiti deklaraciju.
Izvor: 
